Najčešće postavljana pitanja
To je svaki višak ili manjak tvari i/ili energije, koji ima nepovoljan utjecaj na rad i pouzdanost uljnog sustava.
Riječ je o brojčanoj vrijednosti, definiranoj jednom od normi (ISO4406:99, SAE AS 4059, NAS1638), a kojom se izražava količina mehaničkog onečišćenja u ulju. Onečišćenje se razlikuje po vrsti i veličini. Za radne strojeve, njihovi proizvođači najčešće preporuče potrebni razred čistoće ulja.
Onečišćenje mehaničkim česticama moguće je odrediti na nekoliko načina. Danas je najrašireniji postupak mjerenja laserskim brojačem čestica. Brojenje i kontrola pomoću mikroskopa omogućuje određivanje vrste čestica, a temeljem vrste čestica, moguće je zaključivati o njihovom porijeklu.
To je norma kojom je definiran razred čistoće ulja izražen sa tri znamenke (broja). Brojevi označavaju razrede čestica većih od 4, 6, 14 µm(c) u 1 ml ulja.
ISO 4406:1999 Code Chart | ||
Range Code |
Particles per millilitre | |
More than | Up to/including | |
24 | 80000 | 160000 |
23 | 40000 | 80000 |
22 | 20000 | 40000 |
21 | 10000 | 20000 |
20 | 5000 | 10000 |
19 | 2500 | 5000 |
18 | 1300 | 2500 |
17 | 640 | 1300 |
16 | 320 | 640 |
15 | 160 | 320 |
14 | 80 | 160 |
13 | 40 | 80 |
12 | 20 | 40 |
11 | 10 | 20 |
10 | 5 | 10 |
9 | 2,5 | 5 |
8 | 1,3 | 2,5 |
7 | 0,64 | 1,3 |
6 | 0,32 | 0,64 |
Mehaničke čestice najčešće nemaju pravilan geometrijski oblik, pa kada se npr. izmjeri veličina čestice od 5 µm, nije jasno definirano da li je to najveća izmjera, srednja, ili neka druga. Oznaka µm(c) znaći da je površina sjene čestice izmjerene laserskim brojačem preračunata u promjer.
Čisto ulje jamči čistoću cjelokupnog uljnog sustava. Čisti uljni sustav osigurava maksimalnu raspoloživost strojeva i uređaja, minimizira troškove rezervnih dijelova i održavanja.
To se događa na više načina:
- prilikom proizvodnje dijelova sustava i montaže,
- tijekom rada stroja kao posljedica trenja i trošenja površina u dodiru,
- prodorom iz okoline.
- Kod uzimanja uzorka važno je mjesto uzimanja uzorka. Preporuća se „uzorkovanje“ provesti tijekom rada radnog sustava, odnosno tijekom cirkulacije ulja u turbulentnom području, ručnom pumpom na dubini od oko 1/3 mjereno od dna spremnika.
- Ako u uzorku nema okom vidljivog taloga, to ne znači da je ulje čisto. Naše oko vidi čestice veće od 40 µm. Zračnosti u hidrauličkom ili podmazivačkom sustavu su manje od 40 μm, tako da i oku nevidljive čestice mogu uzrokovati poteškoće u radu.
- Preporuća se mjerenje razreda čistoće pomoću laserskog brojača čestica. Rezultat će vam dati podatak koliko imate čestica večih od 4, 6, 14 µm(c).
Proizvođač stroja propisuje stupanj čistoće ulja, ovisno o tlaku i zračnostima unutar tarnih parova u stroju. Da bi se preporučeni razred čistroće održavao, potrebno je uspostaviti nadzor i kontrolu te prilagoditi filtarski sustav. U slučaju da proizvođač stroja nije dao preporuku čistoće ulja, od koristi vam mogu biti smjernice u tablici 2.
Tablica 2 – Smjernice za održavanje čistoće ulja
Vrsta sustava i primjena | Potreban razred čistoće ISO 4406:99 | Potreban razred čistoće NAS 1638 |
Vrlo čisto ulje. Radni sustavi s vrlo uskim tolerancijama i osjetljivi na nečistoću. |
14/12/8 15/13/9 |
2…3 3…4 |
Čisto ulje. Visokotlačna hidraulika, servo-sustavi, proporcionalni ventili. |
16/14/11 17/15/11 |
4…6 |
Lagano kontaminirano ulje. Za srednju i niskotlačnu industrijsku hidrauliku. |
18/16/13 19/17/14 |
7…8 |
Srednje kontaminirano ulje. Mobilna hidraulika, motori, srednje-tlačni radni sustavi. |
20/18/14 | 8…9 |
Kontaminirano ulje. Teški industrijski strojevi, nisko-tlačni radni sustavi, mobilna hidraulika. |
21/19/15 | 9…11 |
Vrlo kontaminirano ulje. Nije preporučljivo za uljne sustave. |
22/20/17 | 12 |
Sistemski filtri ( u radnoj liniji) nužno moraju udovoljiti zahtjevima radnog procesa i propustiti veliku količinu medija pri povišenom tlaku, pri čemu kroz sistemske filtre u uljni sustav prodiru čestice veće od deklarirane pore filtra. U takvim slučajevima jedino prigradnja filtarskih jedinica u zaobilazni krug (tzv. by-pass fitar) može osigurati traženi razred čistoće ulja.
Voda u ulju se može nalaziti u vezanom i slobodnom stanju. Smatra se prihvatljivim sadržaj vezane vode do razine 60% zasićenosti pri radnoj temperaturi. Stoga se preporuća kontinuirano ili barem povremeno mjerenje sadržaja vode u ulju pomoću osjetila vode (instrument WSTM + osjetilo WSPS 05). Ukoliko je došlo do pojave slobodne vode, znači da je ulje posve zasićeno vodom i njegova daljnja uporaba postaje opasna za sve dijelove uljnog , odnosno radnog sustava.
Naziv obloženi filtri (eng. precoat filter) podrazumijeva široku paletu filtara, kod kojih se na osnovno filtarsko tijelo može nanijeti obloga (eng. precoat).
Obloga predstavlja sloj pomoćne filtarske tvari koja se istaložila na površinu osnovnog filtarskog tijela (filtarsku ploču, filtarski list, filtarsku sviječu, filtarski bubanj,…), neposredno prije početka postupka osnovne filtracije. Obloga se može nanijeti i u slučaju filtracije plinova i u slučaju filtracije tekućina.
Njena je funkcija trostruka:
- Prvenstveno treba istaknuti zaštitu osnovne filtarske podloge od brzog zasićenja i obraštanja finim ljepljivim česticama nečistoće.
- Druga je funkcija formiranje rahlog i poroznog sloja filtrata, čije bi čestice inače izazivale blokiranje pora osnvne filtarske podloge.
- Treći, jednako važan zadatak obloge je da u početnoj fazi filtracije smanji pore osnovnog filtarskog materijala.
Najčešće korištene tvari za formiranje obloga su dijatomejska zemlja, perlit, a u novije vrijeme i celulozna vlakna i prahovi.
Sl. 1: Princip rada obloženog filtra
U medij koji se filtrira, može se kontinuirano dodavati pomoćnu tvar što poboljšava propusnost filtrata, sve dok protok ne postane toliko mali da se obloga s filtratom mora oprati ili zamijeniti.
Tlačni filtri s oblogom se najčešće primjenjuju za uklanjanje finih čestica iz razrijeđenih suspenzija, u slučajevima gdje su ostali postupci filtracije gospodarski neprihvatljivi.
Više o celuloznim materijalima pročitajte na ovom linku.